(ovaj je tekst originalno objavljen na portalu citajme.com, a ovdje ga ponavljam zbog reprinta originalnog izdanja)
Pivarstvo u Hrvatskoj postaje sve popularnije. Iz godine u godinu sve je više pivovara i sve je više craft piva. No, pivarstvo nije jednostavan zanat. Ono ima dugogodišnju tradiciju koju treba poštovati, a rijetko je koja zemlja učinila taj zanat sastavnim dijelom identiteta u mjeri u kojoj je to učinila Belgija. Strip „Gospodari ječma“ govori o toj tradiciji, o pivarskoj obitelji i njihovih 150 godina. No, isto tako govori o turbulentnom razdoblju punom promjena. Sve se mijenja, mijenjalo se i pivarstvo. No, kako to obično biva, više od svega mijenjaju se – ljudi. Barem se tako na prvi pogled čini.
Dorp je malo selo u belgijskoj provinciji. 1854. godine upoznajemo Charlesa Steenforta, čovjeka koji začinje cijelu priču o razvoju kako pivovare tako i fiktivnog mjesta u kojem djeluje. Fibrino integralno izdanje objedinjuje svih osam albuma originalne priče. Svaki album možemo promatrati zasebno, ali svi doprinose osjećaju važnosti male pivovare u daleko većim događajima. Već je od početka jasno kako ćemo ovdje imati priču o pivarstvu koja je isprepletena teškim i ne uvijek simpatičnim odlukama. Odabiri s kojima se, samo u prvom dijelu, susreće glavni junak imat će važne posljedice za razvoj radnje. Iako u elementima podsjeća na melodramu ili sapunicu, Gospodari ječma su ozbiljan i ambiciozan roman. Charles Steenfort započeo je posao koji će kroz narednih sto i pedeset godina preoblikovati Dorp. Nasljednici će, međutim, osjećati posljedice njegovih cijelo naredno stoljeće.
Strip “Gospodari ječma” možete kupiti na stranici izdavača – OVDJE!
Kao i svaka saga koja drži do sebe, „Gospodari ječma“ kreću od uvjerljivog oslonca. S obzirom da sadrži čak osam različitih naracija koje upotrebljava Van Hamme, strip se veže za povijesne događaje. Većina radnje odvija se u dvadesetom stoljeću pa su tako za priču izuzetno važna dva svjetska rata. Osim toga, Van Hamme se po svom starom nahođenju ovdje osvrće na socijalne razlike, a prikazuje i stvarne preokrete u industriji proizvodnje piva. Imat ćemo prilike vidjeti stvarne tvornice kao što su recimo Carlsberg ili Heineken. Ako je pivo kulisa, onda u prvi plan autor izbacuje društvenu nejednakost i akte kojima se produbljuje jaz između bogatih i siromašnih.
Tijekom drugog dijela pratimo borbu za porast plaća radnicima, a takva revolucija znači mijenjanje svijesti o tome što nosi budućnost. Shodno tome, već je treći dio gotovo u potpunosti posvećen Prvom svjetskom ratu i posljedicama bitke kod Verduna. No, saga o obitelji Steenfort ne bi bila toliko zanimljiva da i ovdje Van Hamme nije ubacio snažnog lika koji preokreće uloge. Margrit, Njemica koja se udala u obitelj, postaje jedan od središnjih likova prve polovice romana. Snažna žena koja drži obitelj na okupu morat će podnijeti razna poniženja kako bi u vihoru rata zadržala obitelj i pivovaru. Njena joj nacionalnost pri tome neće biti od pomoći.
Kako ovaj epohalni roman odmiče dalje, tako vidimo buđenje kapitalizma u vrijeme gospodarske krize. Dva ideološka pola sukobljavaju se diljem svijeta, a svjetska se kriza osjeti i u pivarstvu. Adrien u tom osjetljivom razdoblju vodi pivovaru nesvjestan što sve politički jastrebovi mogu kako bi ostvarili svoje ciljeve. Saga o obitelji se nastavlja dalje pa u sljedećem dijelu vidimo pravo „europsko zlatno doba“ gdje pivovara nastoji preživjeti početke globalizacije u kojoj će se prvi put pojaviti otisci starih grijeha. Sve je isprepleteno. Intrige su i dalje tu, samo modernije. Ratište je zamijenjeno tržištem dionica, a nepregledni ratni rovovi, tzv. „neprijateljskim preuzimanjem“. Ukratko, konačno je zaživjelo dvadeseto stoljeće. Tempo romana tu postaje brži. Likovi se množe jer sad već govorimo o trećoj i četvrtoj generaciji. Svjedočanstva se prenose, ali netko iz njih nauči dok ih netko zaboravi. Druga polovica romana odvija se u zavjetrini. Prikriveno i podlo, antagonisti udaraju kad se najmanje očekuje. Neočekivani saveznici pojavljuju se u zadnji čas. Gospodari ječma postaju triler ne gubeći ni u jednom trenutku svoj aktivistički ton. Pivo je i dalje u središtu svega. No, u ovo vrijeme nema sredine. Može se biti samo jako velik ili jako mali. Oni u sredini osuđeni su na propast.
Gospodari ječma su roman ekstrema. 150 godina razvoja jedne obitelji podnosi svašta. Svako poglavlje romana počinje s kratkim pregledom povijesnih zbivanja. Autor nam daje opći kontekst da bi ga onda primijenio u lokalnom okruženju. Dorp kroz roman postaje cijeli svijet. Dočarana nam je globalizacija i informatizacija. Svijet se, kao i Dorp, promijenio. Za razliku od ljudi. Tu roman zatvara krug. Likove pokreću iste stvari kao i na početku. Nagon za uspjehom ostaje isti. Načini se možda mijenjaju, pivo i ljudi o(p)staju. Kroz ovaj smo roman to naučili.
Osmi i posljednji dio nas još jednom provodi kroz prethodnike. Utvrđuje gradivo. Gospodari ječma su priča kojoj ćemo se vraćati i uz koju ćemo vjerojatno početi više cijeniti pivo. Teško da od ovog romana možemo tražiti više.
Ekranizacija 